ABECEDA UPRAVLJANJA KVALITETOM ZRAKA

A. Zagađujuća materija, polutant (engl. pollutant): materije antropogenog porijekla koje mogu izazvati zagađenost zraka. Razliku su primarni (u obliku kako su emitovani) i sekundarni (nastali hemijskim reakcija u atmosferi) polutanti.
Napomena: ne može se govoriti o štetnim materijama, jer se radi o prirodnim materijama koje stoga ne mogu biti štetne.

B. Zagađivanje, emitovanje (engl. emission, release): ispuštanje zagađujućih materija iz izvora

C. Zagađenost, kvalitet zraka (engl. ambient air quality): Prizemne koncentracije zagađujućih materija.
Napomena: u struci se ne koristi termin „zagađenje“.

D. Depozicija zagađujućih materija: Taloženje primarnih i sekundanih polutanata iz atmosfere na tlo ili vode. Može biti suha (na pr. sulfati) ili mokra (ispiranje kišom gasovitih spojeva iz oblaka ili depozicija gasovitih pojeva iz samog oblaka).

E. Elementi zakonskog regulisanja: Uticaj na kvalitet zraka se reguliše na bazi: (i) graničnih vrijednosti emisije (zagađivanja) i (ii) graničnih vrijednosti kvaliteta zraka (zagađenosti). Obje vrste graničnih vrijednosti su rezultat kompromisa da se zaštiti zdravlje ljudi i sačuvaju ekosistemi, te da se dozvoli odvijanje društvenih i ekonomskih aktivnosti (grijanje, proizvodnja, saobraćaja, …). Porastom ekonomske snage države i jedne i druge vrijednosti se postrožavaju.

F. Granične vrijednosti emisije (zagađivanja): donose se na bazi tehno-ekonomskih kriterija; traži se praćenje tehnologija uz razumne troškove.

G. Granične vrijednosti kvaliteta zraka (zagađenosti): donose se na bazi sanitarnih i ekoloških kriterija.
Napomena: ne koristi se termin štetno djelovanje, nego samo djelovanje zagađujućih materija na zdravlje. Vrijednosti koncentracija ispod graničnih vrijednosti ne znače da i u tom slučaju ne postoji uticaj na zdravlje i ekosisteme.

H. Karakteristike ambijentalnog kvaliteta zraka: (i) godišnja raspodjela vrijednosti i (ii) pojava epizoda povećane zagađenosti zraka.

I. Godišnja raspodjela vrijednosti kvaliteta zraka: Distribucija je u pravilu normalna logaritamska raspodjela koja se definiše preko aritemitičke sredine (indikator dugotrajnog djelovanja) i nekog visokog percentila (indikator djelovanja visokih koncentracija). Statističko vrednovanje kvaliteta zraka omogućuje poređenje vrijednosti jedne ili više mjernih stanica u toku više godina ili poređenje više lokacija među sobom.

J. Epizode povećane zagađenosti zraka: periodi kada su zbog veoma stabilne atmosfere (pojava temperaturne inverzije) značajno prekoračene granične vrijednosti kvaliteta zraka. Epizode sa trajanjem duže od pet dana su posebno značajne sa aspekta djelovanje na zdravlje.
Slika 2. Karakteristični slučajevi raspodjele temperature atmosfere sa visinom

K. Ekspozicija (izloženost): izlaganje stanovništva, eko-sistema i materijala zagađenom zraku.
Slika 3. Izloženost stanovništva kocentracijama sumpordioksida u Sarajevu u periodu 1967/69 – 1983/84

L. Izvori emisije: (i) pojedinačni (kada emisija iz jednog izvora premašuje neku zadatu vrijednost (na pr. 1 ili 2 %) emisije datog područja, (ii) površinski (emisija iz malih tehnoloških i energetskih izvora, domaćinstava i saobraćaja u mreži) i (iii) linijski (emisija od saobraćaja na frekventnim saobraćajnicama).

M. Zagađujuće materije iz ložišta: (i) produkti nepotpunog sagorijevanja (čađ, ugljen-monoksid, uglikovodici), (ii) produkti zavisni od kombinacije gorivo-ložište (sumporni i azotni oksidi i dr.) i (iii) čvrste čestice (leteći pepeo i leteći koks izneseni iz ložišta velike snage, ili čvrste čestice iz industrijskih procesa).
Napomena: ugljen-dioksid nije zagađujuća materija nego staklenički gas (gas sa efektom staklene bašte).
Tabela 1. Karakteristike ugljeva u BiH (sadržaj sumpora u ugljevima)

N. Mjere za regulisanje emisija (zagađivanja): (i) izbor predmeta aktivnosti, (ii) izbor tehologija, sirovina i goriva, (iii) održavanje opreme, postrojenja i vozila, te (iv)kvalitet vođenja tehnološkog procesa. Ovdje spadaju i mjere kao što su: (v)lokacija izvora, (vi) parametri (visina ispusta (dimnjaka) i poprečni presjek i (vii) vrijeme obrtovanja u godini i u danu).

O. Mjere za slučaju pojave epizoda prekomjerno zagađenog zraka: (i) upozorenje) i (ii) jedan ili dva nivoa alarma. U vrijeme alarma operatori moraju trpiti određena ograničenja aktivnosti ili povećanje troškova aktivnosti (prelazak na alternativna goriva ili tehnologije).

P. Ekonomski instrumenti kod planiranja mjera za smanjenje emisija: Uvođenje stimulansa za povećanje resursne efikasnosti, te distimulansa za potrošnju goriva i sirovina. Rezultat mora biti istovremeno smanjivanje emisija i smanjivanje troškova u životnom ciklusu proizvoda ili usluge:
Primjer: U slučaju grijanja u utopljenim zgradama smanjuju se troškovi grijanja, čak i u slučaju korištenja skupljih (manje zagađujućih) energenata.

R. Planiranje kvaliteta zraka: Kvalitet zraka se projektuje u okviru prostornog i urbanističkog planiranja. Projektuje se kvalitet zraka za pojedina područja države ili naselja.
Primjer: za industrijsko-urbano područje se može planirati da je zagađenost zraka niža od granične vrijednosti zagađenosti uvećane za 50 % u periodu od narednih 10 godina, u urbanom da ne prelazi granične vrijednost, a u suburbanom dijelu grada da ne prelazi 50 % graničnih vrijednosti zagađenosti.
Slika 4. Zagađenost zraka u naseljima Otoka i Čengić Vila II kao rezultat neujednačenih toplotnih ostrva.

S. Alati za planiranje kvaliteta zraka: (i) registar, bilans i katastar emisija (zagađivanja), (ii) disperzini model i (iii) monitoring (sistem praćenja) kvaliteta zraka.

T. Registar emisija: popis pravnih lica operatora postrojenja koja imaju emisije iznad neke vrijednosti; pored podataka o pravnom licu sadrži i podatke izvorima emisije. Bilans emisija: godišnje veličina emisija datih polutanata na datom podruučju. Katastar emisija: prikaz veličina emisija datog područja data u mreži kvadranata (u gradovima veličine 500×500 ili 1.000×1.000 m).
Slika 5. Katastar emisije sumpordioksida u Sarajevu za 1970, 1981 i 2010. Godinu

U. Disperzioni (atmosferski) model: simulacija rasprostiranja zagađujučih materija za date veličine emisija i uslove emitovanja primjenom matematskih ili fizičih modela. Model se primjenjuje za meteorološke podatke za niz godina.

V. Monitoring kvaliteta zraka: sistem praćenja kvaliteta zraka u datoj sredini. Podaci mogu biti generisani proračunom, mjerenjem ili kombinovano.
Proračun se vrši na bazi katastra emisije primjenom disperzionog modela. Mjerenje se vrši uz pomoć mjernih stanica gdje se vrši uzorkovanje zraka. Obrada uzoraka može biti u laboratoji ili automatska u samoj mjenoj stanici. Kombinovani sistem podrazumjeva proračun rasprostiranja, te kalibriranje modela na bazi izmjerenih podataka.
Razlikuju se: (i) monitoring u realnom vremenu (za potrebe praćenje epizoda i reagovanja) i (ii) monitoring u integrisanom vremenu (za potrebe godišnjeg niza statističkih podataka vrijednosti kvaliteta zraka). Monitoring služi za prognoziranje kvaliteta zraka za slučaj da se poduzimaju mjere za smanjenje emisije ili za planiranje razvoja. Služi i za ocjenu efekata poduzetih mjera na smanjenju zagađivanja. Ocjena kvaliteta zraka se može dobiti i primjenom bioindikatora, najčešće lišaja.

W. Praćenje zdravstvenih efekata zagađenog zraka na stanovništo: Praćenje zdravstvenih efekata je veoma složeno. Najjednostavnija metoda je praćenje izložnosti stanovništava jednim klasama zagađenosti zraka.

X. Menadžment kvaliteta zraka: Organizacioni sistem koga izvodi vrši ovlaštena stručna organizacija po nalogu vlasti. Kod dobro uspostavljenog menadžmenta uvijek nedostaju određeni alati. nakon nabavke potrebnih alata osjeća se nedostatak podataka. Kod neodgovarajućeg menadžmenta kvaliteta zraka uvijek se pojavljuje višak podataka, podataka koje niko ne obrađuje, koji nisu nikome potrebni, a čije osiguranje košta.
Slika 6. Modeli menadžmenta kvaliteta zraka.
A – ispravan model; B – neispravan model

Y. Dozvole za nove tačkaste izvore emisije: Novi tačkasti izvori treba da dobiju okolinsku dozvolu ili dozvolu za uticaj na kvalitet zraka. Dozvola se izdaje ukoliko, između ostalog, dato postrojenje zajedno sa postojećim i drugim planiranim postrojenjem neće izazvati zagađenost zraka višu od planskih vrijednosti kvaliteta zraka. Pri tome emisija ne smije da prekorači granične vrijednosti emisije. U izuzetnim slučajevima se može zahtijevati da su vrijednosti emisije značajno niže od graničnih vrijednosti. Isto tako, u specifičnim slučajevima u nekim zemljama se dozvoljava emisija viša od graničnih vrijednosti.

Z. Rezultati menadžmenta kvaliteta zraka: Rezultati menadžmenta (poboljšanje ili očuvanje kvaliteta zraka) moraju biti prihvaćeni i usvojeni od strane organa vlasti na datom nivou države. Isto tako, moraju biti saopšteni građanima, medijima društvenopolitičkim organizacijama, udruženjima privrednika, nevladinim organizacijama i stručnoj javnosti.