Evropska komisija danas objavljuje svoje prvo „Izvješće o praćenju nulte stope zagađenost i izgledima” za postizanje čišćeg zraka, vode i tla. Izvješće Komisije, zajedno s procjenom praćenja Evropske agencije za okoliš, pokazuje da su politike EU-a pridonijele smanjenju zagađenosti zraka, kao i zagađenosti pesticidima. Međutim, u drugim područjima, kao što su štetna buka, zagađivanje hranjivim tvarima ili proizvodnja komunalnog otpada, i dalje postoje problemi. Rezultati pokazuju da, ako EU želi postići ciljeve nulte stope zagađenosti do 2030., općenito je potrebno mnogo snažnije djelovanje i donošenje novih zakona protiv zagađenosti te bolja provedba postojećih.
Napredak prema ostvarenju ciljeva za 2030. postoji, ali razine zagađenosti i dalje su previsoke
Napredak prema šest ciljeva „nulte stope zagađenosti” je neujednačen. Smanjuje se zagađivanje pesticidima, antimikrobnim sredstvima i morskim otpadom. Nije postignut znatan napredak u pogledu zagađivanja bukom, hranjivim tvarima i otpadom. S druge strane, općenito visoke stope usklađenosti sa standardima EU-a u pogledu zagađivanja vode za piće i vode za kupanje (> 99 % odnosno > 93 %), ohrabrujuće su. Većinu ciljeva za 2030. možemo ostvariti ako se ulože dodatni napori.
Međutim, trenutačne razine zagađenosti i dalje su previsoke: više od 10 % slučajeva prerane smrti u EU-u svake godine i dalje je povezano s zagađenošću okoliša. To je uglavnom posljedica zagađivanja zraka, ali i zagađivanja bukom i izloženosti kemikalijama, što je često podcijenjeno. zagađivanje na sličan način šteti bioraznolikosti.Postoje znatne razlike među državama članicama, pri čemu razine slučajeva prerane smrti iznose 5 – 6 % na sjeveru i 12 – 14 % u južnoj i istočnoj Europi.
Komisija je do sada provela sve 33 mjere najavljene u Akcijskom planu za nultu stopu zagađenosti iz 2021. ili je napredovala u pogledu svih mjera. Kako bi se postigao njihov učinak, u izvješću Komisije poziva se na brzo postizanje dogovora i donošenje zakonodavnih prijedloga te bolju provedbu postojećih na lokalnoj, nacionalnoj i prekograničnoj razini. Konkretno, u njemu se smatra da bi se, ako EU provede sve relevantne mjere koje je predložila Komisija, broj slučajeva prerane smrti zbog zagađenosti zraka 2030. smanjio za do 66 % u odnosu na 2005., pri čemu bi koristi od mjera za čisti zrak premašile troškove i dovele do ukupne dobiti u BDP-u. U izvješću se ističe i važnost promicanja globalnih inicijativa i pružanja potpore trećim zemljama u njihovim nastojanjima da smanje zagađenost.
Izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan Frans Timmermans izjavio je:
„Danas predstavljeni dokazi ponovno nam pokazuju da su koristi od mjera za čisti zrak, vodu i tlo mnogo veće od ulaganja. To je ono što i građani žele, jer je više od 80 % građana zabrinuto zbog zdravstvenih i ekoloških problema uzrokovanih zagađivanjem.”
Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je:
Danas predstavljamo uvjerljive dokaze o rezultatima ambicioznih mjera za smanjenje zagađenosti. Izvješća pokazuju da je cilj nulte stope zagađenosti EU-a realističan i moguć, ali samo ako ubrzamo donošenje zakonodavnih prijedloga povezanih s zagađivanjem i brže provedemo postojeće zakone EU-a o zagađenosti. Nadam se i da će današnja izvješća pomoći uvjeriti naše globalne partnere da postignu dogovor o jednako ambicioznim ciljevima u kontekstu predstojećih pregovora o bioraznolikosti na konferenciji COP15.”
Izvršni direktor Europske agencije za okoliš Hans Bruyninckx dodao je:
Prvo izvješće Europske agencije za okoliš o praćenju nulte stope zagađenosti pokazuje da Europa ostvaruje napredak u smanjenju i sprečavanju zagađivanja u ključnim područjima kao što su zrak, voda za kupanje i pitka voda te da upotrebljava manje opasne pesticide. Međutim, da bismo ostvarili svoju cilj za 2050., potreban nam je napredak u smanjenju viška hranjivih tvari u okolišu i učinaka buke i kemikalija na zdravlje te u ranijem utvrđivanju novih problema.
Preuzeto sa: www.eea.europa.eu
